22.12.2011.
ISTORIJA INFORMATIKE
Pojam informatika se sastoji od reči informacija i automatika. Prvi put se pominje u Nemačkoj godine 1957. od strane Karla Štajnbuha. Ovaj pojam pokriva istovremeno nauku o računarima (računarstvo) i nauku o informacionim sistemima.
Informatika ima za osnovu matematiku, elektroniku, fiziku i neke inženjerske nauke.
Nastala je u 19. veku razmišljanjem tadašnjeg genija Čarlsa Bebidža, koji je zamislio mašinu koja bi uzimala podatke, obrađivala ih na neki način i onda obrađene podatke prikazivala.
Bebidž je to naravno zamislio potpuno mehanički, dok su danas računari elektronski.
Današnji računari imaju sličnosti sa Bebidžovom mašinom:
binarni sistem - skoro svaki računar današnjice koristi takav brojni sistem, koji se sastoji samo od jedinica i nula.
To je tako zato što je to računaru najjednostavnije: 1 - ima struje, 0 - nema struje. Sistem koji ima deset cifara (0..9) se zove dekadni. Bebidž je imao ideju korišćenja bušenih kartica za svoj računar, a upravo to se i koristilo za čuvanje podataka pre nego što su u upotrebu ušle magnetne memorije.
Ulazno/izlazni sistem - način ubacivanja podataka i algoritma za obradu podataka u računar i prikaz obrađenih podataka.
Kasnije se veliki broj ljudi bavio automatizovanom obradom podataka i informatika kao nauka se rodila.
Danas, kada je informatika toliko razvijena i kada ljudski rod polako ulazi u zlatno doba računara pojmovi računarstva (nauka o računarima) i informatike (nauka o podacima) se polako razilaze. Više nije potrebno, i verovatno nije moguće, da programer dobro poznaje sve procese koji se odvijaju u računaru. Dok se inženjer računara bavi hardverom inženjer informatike se bavi softverom.
Jedan od najbitnijih teoretičara moderne informatike je britanski matematičar Alan Tjuring. Tjuring se tokom Drugog svetskog rata bavio nemačkom "Enigmom", aparatom koji je Nemačka vojska koristila za šifrovanje i dešifrovanje poruka. Do kraja rata Tjuring je razvio proces kojim su se sve poruke mogle dešifrovati. Tokom tih istraživanja nastala je Tjuringova mašina. Tjuringova mašina je zamišljeni uređaj koji može da predstavi podatke i nad njima izvrši algoritam. Iako je vrlo proste strukture ona je ekvivalentna svim elektronskim i mehaničkim računarima.
Osnovni delovi računara, bez kojih danas uopšte ne bismo mogli zamisliti da radimo nešto na njemu, su:
miš, tastatura, monitor, matična ploča, grafička kartica, procesor, RAM, flopi disk, hard disk, CD ili DVD (optički zapisi), modem, zvučna kartica i naravno zvučnici za nju, te, naravno, kućište.
Iako svi ovi delovi nisu nužni za rad na računaru, danas ih ima gotovo svaki kućni računar.
Domaći zadatak:
- Spoiler:
Pronađite definiciju informatike i napišite u nekoliko rečenica zašto ovaj predmet smatrate bitnim.
Domaći zadatak predati najkasnije do ponedjeljka!